Post by splico on Oct 24, 2003 22:44:19 GMT 1
Evo jedan interesantan clanak iz Slobodne Dalmacije 25/10/2003.
--------------
Britanci ?e graditi novih 10.000 ležaja na Jadranskoj obali
ZAKONSKO LUDILO: Nakon doma?eg apartmanskog juriša bilo je pitanje dana kada ?e se za preostali prostor zainteresirati stranci kojima na ruku ide naš nakaradni zakon: mogu graditi ?ak i bespravno, pa dobiti sve priklju?ke i mirno spavati jer država nema para ni za uklanjanje 12.000 objekata s rješenjima za rušenje
piše Ružica MIKA?I?
-------------
Na putu betonizacije naše obale, koja nam je najve?i, ako ne i jedini pravi turisti?ki adut u me?unarodnoj tržišnoj utakmici za turiste, velikim koracima se kora?a naprijed, a ?ini se da nam u tome svoju "pomo?" nude i stranci! Nakon što su doma?i investitori otkrili "zlatnu koku" u vidu brze, jednostavne, uglavnom jeftine i nekvalitetne gradnje komercijalnih turisti?kih apartmana za tržište, koji su u posljednje dvije godine pove?ali smještajne kapacitete u turizmu za nevjerojatnih 18 tisu?a postelja, sada im se u toj pri?i na velika vrata priklju?uju i oni iz inozemstva!
Ku?e(tine) za odmor
Bilo je, naravno, pitanje dana kada ?e se to dogoditi, jer stotine kilometara o?uvane prirode na Jadranu udaljene od europskih središta tek 6-7 sati vožnje automobilom, prelijep su mamac, a da bi Europljanima ostali nezapaženi. Osvanuo je tako ovih dana oglas u hrvatskim medijima u kojima britanski inevstitor traži prikladna zemljišta za izgradnju privatnih vila i turisti?ku izgradnju, i to na parcelama veli?ine od 10 do 25 hektara. Kada se zna da takav investitor ne želi kupovati manje od 100 tisu?a metara ?etvornih zemljišta, kako smo saznali u razgovoru s njihovim predstavnikom u Londonu, jasno je da se na tolikoj površini ne?e graditi tek skromne ku?ice za odmor.
Taj, za sada hrvatskoj javnosti nepoznat britanski investitor tek je jedan od prvih koji najavljuju svoj gra?evinski pohod na Jadransku obalu, iako ga, kako stoji u oglasu, ne zanimaju otoci. Ali, parcele veli?ine 250 tisu?a metara ?etvornih i te kako su mu zanimljive. Poželjno je, kažu u Londonu, da su u blizini zra?ne luke, ve?ih prometnica i sre?ene infrastrukture, ali sve to ne mora biti uvjet. No, obvezan uvjet je pogled na more, ?ak i ako mu parcela nije u neposrednoj blizini. Koliko je takvih parcela duž Jadrana koje se mogu prodati britanskom investitoru, a da su im prostorni planovi uskla?eni sa željama onih koji tu žele graditi, saznat ?e se uskoro.
Tek, prema rije?ima predstavnika tvrtke koja traži zemljišta na Jadranu, oni bi željeli na velikim parcelama graditi ekskluzivne vile na osami, ali na nekoliko lokacija duž naše obale i turisti?ka naselja. O kolikim kapacitetima bi se radilo, može se izra?unati iz površine koja im je zanimljiva. Naime, u ve?ini naših priobalnih turisti?kih mjesta komercijalni apartmani za prodaju koji su "nikli" posljednjih godina gra?eni su na parcelama od oko 2 tisu?e metara ?etvornih i dizali su se u visinu do 9-10 metara, ovisno o tome kako je lokalna samouprava odredila pravila ponašanja. Po toj matematici, Britanci bi na Jadranu na svakoj parceli od oko 10 hektara mogli izgraditi po nekoliko stotina turisti?kih apartmana. Ako ?e oni biti uobi?ajeno ?etverokrvetni, to je sigurno najmanje desetak tisu?a novih postelja u apartmanima na kojima ?e se, posve sigurno, dobro zaraditi.
I to upravo onih i onakvih kakvima je naša obala ve? sada prezasi?ena, a u njima pravi posao vide i imaju samo prodava?i zemljišta i investitori. Onog trenutka kada ih prodaju, hiperprodukcija turisti?kih apartmana prestaje biti njihov problem, a postaje briga lokalnog stanovništva zbog preoptere?ene infrastrukture, ali i turizma cijele zemlje koji gubi najljepše lokacije na obali zbog nakaradne gradnje koja nema tržište.
Poznato je, naime, da je tre?ina naših smještajnih kapaciteta u zemlji u privatnim sobama i apartmanima koji bilježe godišnju popunjenost u prosjeku tek 43 dana, ali to investitorima ne smeta da unato? tome broj postelja u toj vrsti smještaja raste po godišnjoj stopi od nevjerojatnih 15 posto. Da je stvar potpuno izmaknula kontroli, vidljivo je iz podatka po kojemu je o?ekivano pove?anje broja gostiju tek na razini 5 do 7 posto godišnje, dok broj postelja raste po dvostrukoj stopi!
Ono što je osobito posljednje dvije godine pogodovalo takvoj navali investitora na obalu jesu zakonski okviri ?ijim promjenama je širom otvoren put bespravnoj gradnji. Naime, iako je u državi, prema rije?ima ministra zaštite okoliša dr. Ive Banca, ?ak 12 tisu?a bespravno izgra?enih objekata s rješenjima za rušenje, malo je vjerojatno da ?e i jedan od njih uistinu i doživjeti takvu sudbinu. Resorno Ministarstvo, naime, nema sredstava za te poslove, pa je investitorima i to znak za slobodno istr?avanje na teren na kojemu uglavnom mogu raditi što žele.
Obrt i ugostiteljstvo u bespravnim objektima
Osim što im lokalne uprave nisu urbanisti?kim planovima ograni?ile pravo i mogu?nosti gradnje, ve? u njihovu nedostatku svaka površina postaje potencijalno gra?evna samo ako investitor ima dobre odnose s ?elnicima lokalne uprave, sada im i zakoni idu na ruku. Tako je Zakon o komunalnim djelatnostima sve do 2001. godine zabranjivao priklju?ivanje objektima bez gra?evinske dozvole na komunalnu infrastrukturu. A onda je ta odredba jednostavno - izbrisana. Posljedica toga je da svaki investitor, bez obzira što gradi bespravno, treba samo platiti odgovaraju?i iznos lokalnoj upravi i priklju?ci na vodu, plin ili kanalizaciju, prometnice i ostalo su njegovi.
Na isti na?in bespravni graditelji mogu se po novom Zakonu o energiji priklju?iti i na elektromrežu, bitno je samo jesu li podmirili troškove toga priklju?ka po kvadraturi (bespravno) izgra?enog prostora. U tom op?em ludilu u kojemu nitko i ni?im ne prije?i, ve? poti?e bespravne graditelje u betoniranju svakog "kvadrata" slobodnog priobalja, vrhunac su odredbe Zakona o obrtu prema kojemu se posljednjih pet godina od kada je mijenjan, poslovni prostor za obrt može nalaziti i u bespravno izgra?enim objektima. Dovoljno je da obrtnik ima dokaz o pravu korištenja tog prostora, bez obzira ima li objekt uporabnu i gra?evinsku dozvolu.
Kada se tome dodaju i odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2001. godine, prema kojima se ugostiteljski posao može obavljati i u bespravno izgra?enim objektima, jer bitno je da udovoljava minimalnim tehni?kim uvjetima i propisima iz domene ugostiteljstva, jasno je da je stanje na terenu tek jasan obris svega što su država i lokalna uprava dopustile stotinama investitora na Jadranu. Sada ?e im se uz doma?e pridružiti i oni s inozemnim nov?anicama.
www.slobodnadalmacija.hr/20031025/temedana01.asp
--------------
Britanci ?e graditi novih 10.000 ležaja na Jadranskoj obali
ZAKONSKO LUDILO: Nakon doma?eg apartmanskog juriša bilo je pitanje dana kada ?e se za preostali prostor zainteresirati stranci kojima na ruku ide naš nakaradni zakon: mogu graditi ?ak i bespravno, pa dobiti sve priklju?ke i mirno spavati jer država nema para ni za uklanjanje 12.000 objekata s rješenjima za rušenje
piše Ružica MIKA?I?
-------------
Na putu betonizacije naše obale, koja nam je najve?i, ako ne i jedini pravi turisti?ki adut u me?unarodnoj tržišnoj utakmici za turiste, velikim koracima se kora?a naprijed, a ?ini se da nam u tome svoju "pomo?" nude i stranci! Nakon što su doma?i investitori otkrili "zlatnu koku" u vidu brze, jednostavne, uglavnom jeftine i nekvalitetne gradnje komercijalnih turisti?kih apartmana za tržište, koji su u posljednje dvije godine pove?ali smještajne kapacitete u turizmu za nevjerojatnih 18 tisu?a postelja, sada im se u toj pri?i na velika vrata priklju?uju i oni iz inozemstva!
Ku?e(tine) za odmor
Bilo je, naravno, pitanje dana kada ?e se to dogoditi, jer stotine kilometara o?uvane prirode na Jadranu udaljene od europskih središta tek 6-7 sati vožnje automobilom, prelijep su mamac, a da bi Europljanima ostali nezapaženi. Osvanuo je tako ovih dana oglas u hrvatskim medijima u kojima britanski inevstitor traži prikladna zemljišta za izgradnju privatnih vila i turisti?ku izgradnju, i to na parcelama veli?ine od 10 do 25 hektara. Kada se zna da takav investitor ne želi kupovati manje od 100 tisu?a metara ?etvornih zemljišta, kako smo saznali u razgovoru s njihovim predstavnikom u Londonu, jasno je da se na tolikoj površini ne?e graditi tek skromne ku?ice za odmor.
Taj, za sada hrvatskoj javnosti nepoznat britanski investitor tek je jedan od prvih koji najavljuju svoj gra?evinski pohod na Jadransku obalu, iako ga, kako stoji u oglasu, ne zanimaju otoci. Ali, parcele veli?ine 250 tisu?a metara ?etvornih i te kako su mu zanimljive. Poželjno je, kažu u Londonu, da su u blizini zra?ne luke, ve?ih prometnica i sre?ene infrastrukture, ali sve to ne mora biti uvjet. No, obvezan uvjet je pogled na more, ?ak i ako mu parcela nije u neposrednoj blizini. Koliko je takvih parcela duž Jadrana koje se mogu prodati britanskom investitoru, a da su im prostorni planovi uskla?eni sa željama onih koji tu žele graditi, saznat ?e se uskoro.
Tek, prema rije?ima predstavnika tvrtke koja traži zemljišta na Jadranu, oni bi željeli na velikim parcelama graditi ekskluzivne vile na osami, ali na nekoliko lokacija duž naše obale i turisti?ka naselja. O kolikim kapacitetima bi se radilo, može se izra?unati iz površine koja im je zanimljiva. Naime, u ve?ini naših priobalnih turisti?kih mjesta komercijalni apartmani za prodaju koji su "nikli" posljednjih godina gra?eni su na parcelama od oko 2 tisu?e metara ?etvornih i dizali su se u visinu do 9-10 metara, ovisno o tome kako je lokalna samouprava odredila pravila ponašanja. Po toj matematici, Britanci bi na Jadranu na svakoj parceli od oko 10 hektara mogli izgraditi po nekoliko stotina turisti?kih apartmana. Ako ?e oni biti uobi?ajeno ?etverokrvetni, to je sigurno najmanje desetak tisu?a novih postelja u apartmanima na kojima ?e se, posve sigurno, dobro zaraditi.
I to upravo onih i onakvih kakvima je naša obala ve? sada prezasi?ena, a u njima pravi posao vide i imaju samo prodava?i zemljišta i investitori. Onog trenutka kada ih prodaju, hiperprodukcija turisti?kih apartmana prestaje biti njihov problem, a postaje briga lokalnog stanovništva zbog preoptere?ene infrastrukture, ali i turizma cijele zemlje koji gubi najljepše lokacije na obali zbog nakaradne gradnje koja nema tržište.
Poznato je, naime, da je tre?ina naših smještajnih kapaciteta u zemlji u privatnim sobama i apartmanima koji bilježe godišnju popunjenost u prosjeku tek 43 dana, ali to investitorima ne smeta da unato? tome broj postelja u toj vrsti smještaja raste po godišnjoj stopi od nevjerojatnih 15 posto. Da je stvar potpuno izmaknula kontroli, vidljivo je iz podatka po kojemu je o?ekivano pove?anje broja gostiju tek na razini 5 do 7 posto godišnje, dok broj postelja raste po dvostrukoj stopi!
Ono što je osobito posljednje dvije godine pogodovalo takvoj navali investitora na obalu jesu zakonski okviri ?ijim promjenama je širom otvoren put bespravnoj gradnji. Naime, iako je u državi, prema rije?ima ministra zaštite okoliša dr. Ive Banca, ?ak 12 tisu?a bespravno izgra?enih objekata s rješenjima za rušenje, malo je vjerojatno da ?e i jedan od njih uistinu i doživjeti takvu sudbinu. Resorno Ministarstvo, naime, nema sredstava za te poslove, pa je investitorima i to znak za slobodno istr?avanje na teren na kojemu uglavnom mogu raditi što žele.
Obrt i ugostiteljstvo u bespravnim objektima
Osim što im lokalne uprave nisu urbanisti?kim planovima ograni?ile pravo i mogu?nosti gradnje, ve? u njihovu nedostatku svaka površina postaje potencijalno gra?evna samo ako investitor ima dobre odnose s ?elnicima lokalne uprave, sada im i zakoni idu na ruku. Tako je Zakon o komunalnim djelatnostima sve do 2001. godine zabranjivao priklju?ivanje objektima bez gra?evinske dozvole na komunalnu infrastrukturu. A onda je ta odredba jednostavno - izbrisana. Posljedica toga je da svaki investitor, bez obzira što gradi bespravno, treba samo platiti odgovaraju?i iznos lokalnoj upravi i priklju?ci na vodu, plin ili kanalizaciju, prometnice i ostalo su njegovi.
Na isti na?in bespravni graditelji mogu se po novom Zakonu o energiji priklju?iti i na elektromrežu, bitno je samo jesu li podmirili troškove toga priklju?ka po kvadraturi (bespravno) izgra?enog prostora. U tom op?em ludilu u kojemu nitko i ni?im ne prije?i, ve? poti?e bespravne graditelje u betoniranju svakog "kvadrata" slobodnog priobalja, vrhunac su odredbe Zakona o obrtu prema kojemu se posljednjih pet godina od kada je mijenjan, poslovni prostor za obrt može nalaziti i u bespravno izgra?enim objektima. Dovoljno je da obrtnik ima dokaz o pravu korištenja tog prostora, bez obzira ima li objekt uporabnu i gra?evinsku dozvolu.
Kada se tome dodaju i odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2001. godine, prema kojima se ugostiteljski posao može obavljati i u bespravno izgra?enim objektima, jer bitno je da udovoljava minimalnim tehni?kim uvjetima i propisima iz domene ugostiteljstva, jasno je da je stanje na terenu tek jasan obris svega što su država i lokalna uprava dopustile stotinama investitora na Jadranu. Sada ?e im se uz doma?e pridružiti i oni s inozemnim nov?anicama.
www.slobodnadalmacija.hr/20031025/temedana01.asp